– Povodom 50 godina književnog stvaralaštva –
Voditlj programa hadži Ljubislav Bjelić
Branko Bato Krković rođenje 1947. godine u selu Ljevištima, starim Uskocima, u Gornjoj Morači. Pola vijeka bori se da se sačuva tradicija srpskog naroda, srpski jezik, ćirilično pismo i bratska ljubav prema Rusiji i ruskom narodu. Objavio je 21 knjigu. Dvadesetdva guslara snimili su njegove pjsme uz zvuke gusala, neki i po šest pjesama. Dobitnik je više priznanja a ima ZVANjE DUHOVNI VOJVODA uz blagoslov Srbske Pravoslavne crkve. Opširnije o stvaralaštvu Brankovu govoriće Otac Predrag Šćepanović koji će i blagosloviti skup
Predrag je istakao da je Branko sve slovenski pjesnik koji 50 godina svojom epskom poezijom opjevao mnoge istorijske vitezove, junake i događaje da ih sačuva od zaborava i ostavi za trajno sjećanje. Rođen u Ljevištima gjdje je rođen i bard epske poezije hadži Radovan Bećirović Trebješki. Čuvar je tradicije srpskog nadoda, srpskog jezika, ćiriličnog pisma, vjernik čija duša zrači svetosavskom vjerom…
Prof. dr Budimir Aleksić
Zbog spriječenosti Budimira da bude prisutan Žarko Bojić pročitao je Budovo zapažanje o
Brankovu stvaralaštvu.
Spriječen da dođem i govorim na skupu posvećenom istaknutom folkloristi i mom prijatelju Branku Batu Krkoviću, ovim putem najsrdačnije pozdravljam sve prisutne na toj svojevrsnoj duhovnoj gozbi. Želio sam, zapravo, da kažem nekoliko činjenica o Batu Krkoviću i njegovom stvaralaštvu.
Bato Krković nije nepoznat našoj kulturnoj i književnoj javnosti, jer već decenijama predstavlja jednog od najaktivnijih baštinika našeg folklornog nasleđa, i najistaknutijih čuvara i promotera naše narodne tradicije.
Potekao i duhovno formiran na izvoru bogatog srpskog epskog stvaralaštva, u istorijskim Ljevištima, slavnom uskočkom zbjegu i kolijevci velikih ljudi i junaka, Bato Krković kao da je predodređen da čuva našu duhovnu baštinu i tradicijsku kulturu. Bato Krković je izuzetno plodan i raznovrstan stvaralac. Pored velikog broja epskih pjesama ,,na narodnu“, autor je i takozvanih kratkih formi – aforizama, epigrama, epitafa, a sakupljač je anegdota i arhaičnih riječi.
Kada je o njegovom epskom stvaralaštvu riječ, treba istaći da je Bato Krković jedan od najistaknutijih savremenih stvaralaca novije srpske epike, slijedeći u tom pogledu poetsku i kreativnu nit svoga zemljaka i pjesničkog učitelja – Radovana Bećirovića Trebješkog. Poput ovog velikog epskog barda, i Bato Krković je opjevao ne samo događaje i ličnosti iz naše istorije, nego i svoje istaknute savremenike. U tom smislu treba ukazati na njegovu knjigu Epski pjesnici i guslari u kojoj je opjevao i otrgao od zaborava stvaraoce naše hroničarske epske poezije, kao i guslare koji su te pjesme izvodili uz strune gusala.
Izuzetno je značajna i njegova leksikografska djelatnost. On je prikupio i obradio narodne riječi i izraze i objedinio ih u knjizi ,,Rječnik srpskih arhaičnih riječi“, obima preko 300 stranica, koja predstavlja dragocjeno svjedočanstvo bogatstva srpskog narodnog jezika.
Autor je fenomenalnog osjećanja za jezik i kulturno nasleđe, s razvijenom istorijskom sviješću i moralnim sluhom u ovim, kako bi Ivo Andrić rekao, ,,poremećenim vremenima“, u kojima je došlo do erozije morala i do dezavuisanja svih tradicionalnih vrlina i vrijednosti.
Ne treba zaboraviti ni njegov antologičarski rad. On je, naime, sa Perom Vujotićem, objavio knjigu Moskva je duša moje duše, gdje je znalački odabrao književne tekstove koji svjedoče o ljubavi Crnogoraca prema Rusiji i ruskom narodu, i u kojima dolazi do izražaja oduševljenje tom prostranom slovenskom zemljom.
Imajući sve navedeno u vidu, možemo zaključiti da je Bato Krković pouzdani čuvar naše folklorne građe, narodnih vjerovanja i predanja, anegdota i izreka, formula i formulaičnih izraza. To ogromno duhovno i kulturno nasleđe srpskog naroda na ovom prostoru postalo je tokom poslednjih tridesetak godina predmet pravnog, administrativnog, i interpretativnog nasilja, falsifikovanja i prisvajanja.
Stoga je djelatnost Bata Krkovića izuzetno značajna za očuvanje naše istorije i tradicije. Ne treba posebno naglašavati koliko je to značajno za očuvanje srpskog nacionalnog i pravoslavnog hrišćanskog identiteta na prostoru današnje Crne Gore.
Stoga Batu Krkoviću treba uvijek, pa i večeras, odati priznanje za njegov predan i posvećen kulturni i nacionalni rad, koji je svake hvale vrijedan.
Želim mu dobrog zdravlja i stvaralačke snage da nas u bliskoj perspektivi obraduje novim djelima, jednako vrijednim i zanimljivim kao što su sve njegove do sada objavljene knjige.
Dejan Spasojević
Časni oče Predraže,
Braćo i sestre uHristu, pomaže Bog
Ja sam Dejan Spasojević direktor ASoglas, izdavaštvo iz Zvornika.
Čast mi je i zadovoljstvo što sam večeras sa vama.Već duži period sarađujem sa Udruženjem književnika i drugih stvaralaca ,,Sjeverac” iz Podgorice, braćom Milovanom Mišom Kuburovićem, Brankom Batom Krkovićem i Žarkom Bojićem koji su redovni učesnici Drinskih književnih susreta gdje su zapaženi kao veliki rodoljubi i branioci Srpstva.Što se tiče konkursa za 8. Drinske susrete on je u toku i ja ovom prilikom pozivam autore da učestvuju.Do sada smo štampali 5 Brankovih knjiga i ja ću ovom prilikom samo ukratko reći po nešto.
Brankovu knjigu Epski pjesnici i guslari štampao sam 2021. godine. U njoj je Branko
opjevao epske pjesnike i guslare koji su napustili ovaj svijet. Branko se jedini sjetio da ih sačuva od zaborava u svojoj knjizi. Koliko je vrijedna ova knjiga govori da je renomirani guslar Mladen Jevrić iz Bijeljine već snimio četiri pjesme uz zvuke gusala: o Filipu Višnjiću, Vuku Karadžiću i dvije o hadži Radovanu Bećiroviću Trebješkom.
Druga Brankova knjiga Rječnik srpskih arhaičnih riječi, 11300 riječi je izuzetne
vrijednosti kako mr Nevena Milosavljević kaže: ,,nadmašila je oba Rečnika Vuka Karadžića, jer je Branko akcentovao slova i tako je bolje približio čitaocima”.
Treća knjiga Čestitke i posvete takođe je posebne vrijednosti. Branko je stihom
opisao sedamdesetak branioca srbske vjere i tradicije počevši od Mitropolita crnogorsko-primorskih Amfilohija, Joanikija, jeromonaha mr Predraga Šćepanovića i mnogih drugih iz Crne Gore, Republike Srpske i Srbije pa i van ovih granica. U ovoj knjizi je tridesetak posveta srpskih knjiševnih manifestacija gdje je lično prisustvovao i opisao svoja zapažanja .
Četvrta knjiga je Tragom istorije gdje sam naslov kazuje njenu sadržinu.
Peta knjiga je Rovca kroz istoriju. O vrijednosti ove knjige najbolje govori to što je
recenzent Matija Bećković, a blagoslov za štampu dao je njegovo preosveštenstvo Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski.
Mene je ova knjiga posebno oduševila što je u njoj Branko opisao preko 160 imena ili
prezimena, za poznate ličnosti i tako osvijetlio njihov pravi indetitet.
Npr:
Jakša Gačanin (Avdalović) iz Gacka živio u Gornjoj Morači
Barjaktar Limo (Velimir Srdanović) iz Drobnjaka
Bajo Pivljanin (Radojica Nikolić) iz Pive
Nikac od Rovina (Tomanović) unuk Lala Drekalovića, iz Kuča
Stevan Sinđelić, sin Radovana Rakića, po majci Sinđeliji Sinđelić
Milovan Mišo Kuburović istakao je da je Udruženje književnika i drugih stvaralaca ,,Sjeverac” osnovano 1983. godine u Dnskoj. 2007. prenešeno je u Podgoricu gdje je i Branko jedan od osnivača. Pokušali su da ga dukljanizuju ali zahvaljujući Batu udruženje je sačuvano i hvala Bogu prepoznato na svim srbskim prostorima. To govori za Bata da je čuvar Srbstva i pravi nasljednik svojijeh predaka.
U programu su učestvovali guslari: Željko Bugarin, Isak Simićević Milenko Kalezić, Ranko Bojić koji su iz strune gusala pjevali Brankove stihove.
Program je dopunila Rosa Džudović sa pjesmom o Kosovu.
Program je završen sa izvornim narodnim pjesmama.
U prostorijama ,,Sjeverac” nastavljeno je druženje do poponoći.
